Jeremija
Poglavlje 52
Sidkiji je bila dvadeset i jedna godina kad se zakraljio,  a kraljevao je jedanaest godina u Jeruzalemu. Materi mu bijaše  ime Hamitala, kćerka Jeremije, i bila je iz Libne. 
2 Činio je  što je zlo u očima Jahvinim, sve kao što je činio Jojakin. 
3 To  je zadesilo Jeruzalem zbog gnjeva Jahvina; Jahve ih napokon i  odbaci ispred lica svoga. Sidkija se pobunio protiv babilonskog kralja. 
4 Devete godine  njegova kraljevanja, desetoga dana desetoga mjeseca, krenu sam  babilonski kralj Nabukodonozor sa svom svojom vojskom na Jeruzalem.  Utabori se pred gradom i opasa ga opkopom. 
5 Grad osta opkoljen  sve do jedanaeste godine Sidkijina kraljevanja. 
6 Devetoga dana  četvrtoga mjeseca, kad je u gradu zavladala takva glad da priprosti  puk nije imao ni kruha, 
7 neprijatelj provali u grad. Tada kralj  i svi ratnici pobjegoše noću kroz vrata između dva zida nad Kraljevskim  vrtom - Kaldejci bijahu opkolili grad - i krenuše putem prema  Arabi. 
8 Kaldejske čete nagnuše za njim u potjeru i sustigoše  Sidkiju na Jerihonskim poljanama, a sva se njegova vojska razbježala. 
9 I Kaldejci uhvatiše kralja i odvedoše ga u Riblu, u zemlji  hamatskoj, pred kralja babilonskog, koji mu izreče presudu. 
10 Pokla  Sidkijine sinove pred njegovim očima, pobi u Ribli sve Judine  knezove; 
11 Sidkiji iskopa oči i okova ga verigama i odvede  u Babilon, gdje ga je držao u tamnici sve do smrti njegove. 
12 Desetoga dana petoga mjeseca - devetnaeste godine kraljevanja  Nabukodonozora, kralja babilonskog - uđe u Jeruzalem Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže. 
13 On zapali Dom Jahvin, kraljevski  dvor i sve kuće u Jeruzalemu, osobito kuće uglednika; 
14 kaldejske  čete, pod zapovjednikom tjelesne straže, razoriše zidine oko  Jeruzalema. 
15 Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže, odvede u sužanjstvo  ostatak naroda koji bijaše ostao u gradu, a tako i prebjege babilonskom  kralju i ostalu svjetinu. 
16 Neke od malih ljudi Nebuzaradan  ostavi u zemlji kao vinogradare i ratare. 
17 Kaldejci razbiše tučane stupove u Domu Jahvinu, podnožja  i mjedeno more u Domu Jahvinu, i tuč odniješe u Babilon. 
18 Uzeše  i lonce, lopate, noževe, posudice i uopće sav tučani pribor koji  se upotrebljavao za bogoslužja. 
19 Zapovjednik uze i umivaonice, kadionice, škropionice, lonce, svijećnjake, zdjele, žrtvene  pehare, uopće sve što bijaše od zlata i srebra, 
20 dva stupa, jedno more i dvanaest tučanih volova pod morem, podnožja što  je kralj Salomon dao izraditi za Dom Jahvin. Nije moguće procijeniti  koliko je tuča bilo u svim tim predmetima. 
21 Prvi stup bijaše  visok osamnaest lakata - obuhvatiti ga je mogao konop od dvanaest  lakata - bijaše četiri prsta debeo, a šupalj. 
22 Imao je glavicu  od tuča, visoku pet lakata; i obvijaše je oplet i mogranji, a  sve od tuča. Takav je bio i drugi stup. 
23 A devedeset i šest  šipaka slobodno je visjelo. Sve u svemu bijaše oko sto šipaka  u tom opletu. 
24 Zapovjednik je straže odveo svećeničkog poglavara Seraju, drugog svećenika, Sefaniju, i tri čuvara praga. 
25 Iz grada  je odveo jednog dvorjanina, vojničkog zapovjednika, sedam ljudi  iz kraljeve pratnje koji se zatekoše u gradu, pisara zapovjednika  vojske koji je novačio puk te šezdeset pučana koji se također  zatekoše u gradu. 
26 Zapovjednik tjelesne straže Nebuzaradan  odvede ih pred kralja babilonskog u Riblu. 
27 I kralj babilonski  zapovjedi da ih pogube u Ribli, u zemlji hamatskoj. Tako su judejski  narod odveli s njegove rodne grude. 
28 Evo broja ljudstva što ga Nabukodonozor odvede u sužanjstvo:  sedme godine tri tisuće i dvadeset tri Judejca; 
29 osamnaeste  godine Nabukodonozorove osamsto trideset i dvije osobe iz Jeruzalema; 
30 dvadeset i treće godine Nabukodonozorove, Nebuzaradan, zapovjednik  tjelesne straže, odvede sedam stotina četrdeset i pet Judejaca.  U svemu: četiri tisuće i šest stotona osoba. 
31 A trideset i sedme godine otkako je zasužnjen judejski  kralj Jojakin, dvadeset i petoga dana dvanaestoga mjeseca, babilonski  kralj Evil Merodak u prvoj godini svoje vladavine pomilova judejskoga  kralja Jojakina i pusti ga iz tamnice. 
32 Ljubezno je s njim  razgovarao i stolicu mu postavio više nego drugim kraljevima  koji bijahu s njim u Babilonu. 
33 Jojakin je odložio svoje tamničke  haljine i jeo s kraljem za istim stolom svega svoga vijeka. 
34 Do  kraja njegova života, sve do smrti, babilonski mu je kralj trajno, iz dana u dan, davao uzdržavanje.